Viši generali NATO-a su upozorili da savez mora ojačati za ruske napade na ciljeve širom Europe, uključujući Njemačku, ako Kremlj pokrene rat.
U intervjuu za britanski The Times, general-pukovnik Alexander Sollfrank, komandant vojnog logističkog centra NATO-a u jugozapadnoj Njemačkoj, također je pozvao saveznike da se pozabave “birokratijom” koja ometa kretanje trupa i opreme i otežava zemljama korištenje jednog tuđe oružje i drugi pribor u vrijeme krize.
Dok je velika većina ruskih vojnih resursa i pažnje zaglavljena u Ukrajini, postoji duboka zabrinutost oko mogućih sljedećih koraka. Čelnici NATO-a sugerišu da savez ima priliku koja bi mogla trajati samo tri godine da konsolidira svoju odbranu od moguće ruske ofanzive na teritorij saveza.
Sollfrank i drugi generali iz Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država i Nizozemske zabrinuti su da bi u ovom scenariju Rusi napali duboko iza linija fronta u pokušaju da unište civilnu i vojnu infrastrukturu potrebnu za održavanje ratnih napora.
Njemačka bi vjerojatno bila izdvojena kao centralni “okretni stol” za NATO-ove linije pojačanja i opskrbe u Evropi, rekli su. Potencijalni ciljevi sežu od fabrika streljiva i komandnih centara do elektrana, mostova i željeznica.
Ova upozorenja djelomično se temelje na ratu u Ukrajini, gdje je Rusija pokrenula teške zračne i raketne napade daleko od borbenih linija, a Ukrajinci su također izbacili odlagališta streljiva, komandna mjesta i skladišta goriva stotinama kilometara od teritorija pod ruskom okupacijom.
Danas odvraćanje od invazije nije samo pitanje vojne moći, već i sposobnosti da se ona postavi tamo gdje treba biti u roku od nekoliko dana, i da se to nastavi činiti tokom rata koji bi se mogao povući mjesecima ili čak godinama.
Tokom vikenda Bild je izvijestio da su njemačke oružane snage počele planirati ovu mogućnost, uključujući ruske kibernetičke napade i sabotaže protiv njemačkih ciljeva. Rečeno je da predviđa raspoređivanje vojnika za odbranu kritičnih točaka u logističkoj mreži.
Izgledi ruskih raketnih napada dodatno komplikuju stvari. Očigledan odgovor je podizanje štita zračne i raketne odbrane iznad posebno važnih mjesta.
Ipak, ovi sistemi mogu biti nadjačani golim brojem napada ili zaobiđeni pomoću alata kao što su sabotaža, ometanje i kibernetičko ratovanje.
Još jedna značajna glavobolja za planere NATO-a je ogromno klupko propisa koji ograničavaju razmjenu i transport vojne opreme, ne samo između zemalja već i između različitih dijelova Njemačke. Prekogranične vježbe često uključuju vrtoglave količine papirologije koja bi koštala kritičnog vremena u vojnoj krizi.
Već nekoliko godina čelnici saveza nadaju se da će stvoriti vojni ekvivalent schengenskom području, koji omogućuje uglavnom nesmetana putovanja bez viza između država sudionica.
Sada su u toku razgovori o stvaranju niza “vojnih koridora” diljem Evrope, a rezultati bi mogli biti objavljeni prije sljedećeg summita NATO-a u Washingtonu u julu.
Izvor: Klix.ba
